Join the fight against IBD 2013

Join the fight against IBD, Beč 13.-14. 2013.

 

Europska federacija za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (EFCCA) i Europska organizacija za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (ECCO) pokrenule su globalnu kampanju „Join the fight aginst IBD“ – Pridružite se borbi protiv upalnih bolesti crijeva, koja se održala 13. i 14. veljače u Beču. Ciljevi kampanje su povećati generalno razumijevanje za tjelesnu i socio-ekonomsku težinu bolesti i ubrzati postavljanje novih standarda u tretmanu upalnih bolesti crijeva kod zdravstvenih institucija.

Okolišni faktori kao glavni okidač bolesti

Veliko povećanje kroničnih upalnih bolesti među mladim osobama

U zadnjih pet desetljeća broj oboljelih od kroničnih upalnih bolesti povećao se deset do petnaest puta u visoko razvijenim zemljama. Još je više alarmirajući podatak da su mladi ljudi, uključujući djecu i adolescente, sve više pogođeni. Kronične upalne bolesti uključuju astmu, dijabetes tipa 1, multiplu sklerozu i upalne bolesti crijeva. Europska organizacija za Cohnovu bolest i ulcerozni kolitis (ECCO), Europska federacija za Crohn i kolitis (EFCCA) i Ujedinjena europska gastroenterologija (UEG) su13. siječnja 2013. na godišnjem međunarodnom ECCO kongresu liječnika gastroenterologa u Beču zbog toga pozvali na kolektivno djelovanje. Održana je globalna konferencija za novinare, nacionalne konferencije za novinare te panel diskusija pod nazivom „Crohnova bolest i ulcerozni kolitis u Europi: teret bolesti kod mladih osoba.”

„Genetskom predispozicijom se može objasniti samo mali broj tih bolesti. Čini se da su najveći okidač kod kroničnih upalnih bolesti okolišni faktori“, upozorio je sveučilišni profesor dr. Walter Reinisch iz Bečke opće bolnice. Neuravnotežene dijete, lijekovi poput antibiotika, pušenje, stres, životni stil te životno okruženje u gradovima i povećana higijena čini se da su razlozi za porast broja oboljelih od kroničnih upalnih bolesti.

Upalne bolesti crijeva: Samo vrh ledenog brijega

Crijevni trakt ima najveću površinu u našem tijelu tako da je najviše i izložen utjecajima iz okoliša. Dokazano je pušenje, antibiotici prehrambene navike utječu na crijevni mikrobiom koji se sastoji od crijevne flore i mikroba. Crijevni mikrobiom je također poremećen kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a nedavno je otkrivena povezanost uzimanja antibiotika u djetinjstvu i nastanka Crohnove bolesti. „Promjene u crijevnoj flori također su povezane sa sa ostalim kroničnim bolestima kao što su reumatoidni artritis ili multipla skleroza“ kazao je Reinisch.

Nova ECCO-EpiCom studija: težina upalnih bolesti crijeva u Europi

Upalne bolesti crijeva su kronične teške gastroinestinalni poremećaji koji pogađaju svaki aspekt života oboljelog i uzrokuje znatne troškove zdravstvenom sustavu i društvu. Bolesti su zasad neizlječive. „Nove epidemiološki podaci govore da se incidencija i prevalencija upalnih bolesti crijeva povećava“ izjavila je dr. Tine Jess iz Statens Serum Instituta iz Danske. Incidencija ulceroznog kolitisa i crohnove bolesti kod danske djece povećana je gotovo 50% u samo 9 godina, što se podudara sa podacima iz Škotske, Irske i Španjolske, gdje se incidencija Crohnove bolesti kod djece utrostručila od 1996. godine. Procjenjuje se da je u Europi između 2.5 do 3 milijuna osoba oboljelo od upalnih bolesti crijeva, što direkto košta zdravstveni sustav između 4.6-5.6 milijardi eura godišnje.

Dr. Tina Jess je također izjavila: „u Epidemiološkom komitetu ECCO-a smo zaključili da je potreban opsežni prikaz da se osiguraju informacije za europske pacijente, liječnike i političare o težini upalnih bolesti crijeva u Europi. Taj prikaz uključuje podatke o tijeku bolesti, rizicima od operacije i hospitalizacija, smrtnosti i rizicima od raka, kao i ekonomske aspekte invaliditeta oboljelog kao i utjecaj bolesti na radne sposobnosti oboljelog.“

Učestalost upalnih bolesti crijeva je raznolika. Najveća učestalost je u razvijenim zemljama i u Europi, naročito sjevernoj. U južnoj i istočnoj Europi broj oboljelih se povećava. Većina oboljelih od upalnih bolesti crijeva doživljava ponovljene napade bolesti a 20-25% oboljelih imaju kronične i stalne simptome. Do 30-40% europskih pacijenata sa Crohnovom bolesti imaju težak tip bolesti a sličan je postotak oboljelih koji će razviti komplikacije u sljedećih 10-15 godina od postavljanja dijagnoze, pokazali su rezultati ECCO studije.

Hospitalizacije i postotak oboljelih koji završe na operaciji

Kumulativan rizik od hospitalizacije kod Crohnove bolesti iznosi 53% deset godina od dijagnoze, s najvećim rizikom u Danskoj, Irskoj i Portugalu i nešto nižim rizikom u Norveškoj, Grčkoj i Italiji. Potreba za hospitalizacijiom kod upalnih bolesti crijeva ne reflektira samo težinu bolesti nego i veliku potrebu za dijagnostičkim pretragama, korištenjem zdravstvenog sustava općenito i plaćenim bolovanjima.

Invaliditet i ekonomski teret upalnih bolesti crijeva u Europi

Upalne bolesti crijeva ne pogađaju samo probavni sustav, izvancrijevne simptome će razviti između 20 i 40% oboljelih. Ti simptomi uključuju bolesti očiju, zglobova i kože. Procjenjuje se da će oboljeli od upalnih bolesti crijeva izostati s posla 3 do 6 tjedana godišnje, i boraviti u bolnici 10 dana godišnje. Oko 20% oboljelih u Norveškoj odlaze u invalidsku mirovinu u roku od 10 godina od postavljanja dijagnoze. U zajedničkoj europskoj studiji 44% upitanih je odgovorilo da su izgubili ili morali napustiti posao zbog svoje bolesti. To je razlog zbog čega mnogi oboljeli nastoje ignorirati simptome bolesti i nastoje ih sakriti od svojih kolega na poslu i nastavljaju raditi bez obzira na teškoće koje osjećaju.