Bioslični lijekovi (Biosimilar)

Biološki i bioslični lijekovi

U rujnu 2013. godine Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je prvo bioslično monoklonsko protutijelo infliksimab za liječenje Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, upalnih reumatskih bolesti i psorijaze. S obzirom da se brojni bolesnici s upalnim bolestima crijeva po prvi puta susreću s pojmom biosličnog lijeka, uvaženi hrvatski gastroenterolozi – prof.dr.sc. Boris Vucelić iz KBC-a Zagreb i prof.dr.sc. Brankica Mijandrušić Sinčić iz KBC-a Rijeka pripremili su sažeti informativni materijal o biosličnim lijekovima namijenjen pacijentima s upalnim bolestima crijeva.

Što su biološki lijekovi?

Biološki lijekovi sadrže jednu ili više djelatnih tvari dobivenih iz živog organizma, najčešće bakterija, plijesni ili sisavca. Uglavnom sadrže proteine koje tijelo prirodno proizvodi poput inzulina i eritropoetina. Biološki lijekovi proizvode se genetskim inženjeringom. Geni koji kodiraju određeni protein ugrade se u živu stanicu koja počinje proizvoditi željeni protein koji se potom vrlo složenim postupcima ekstrahira, pročišćuje i kao djelatna tvar koristi u proizvodnji određenog lijeka. Primjena bioloških lijekova 1980-tih donijela je značajan napredak u liječenju upalnih bolesti crijeva, upalnih reumatskih bolesti, dijabetesa, multiple skleroze, malignih bolesti i rijetkih bolesti.

Po čemu se biološki lijekovi razlikuju od ˝klasičnih˝ lijekova?

Klasični lijekovi su male molekule, jednostavne strukture dok su biološki lijekovi velike, kompleksne molekule, heterogene strukture. Primjerice, acetilsalicilna kiselina ima 21 atom dok monoklonsko protutijelo ima više od 20 tisuća atoma. Klasični lijekovi proizvode se kemijskom sintezom koju je lako reproducirati, dok se biološki lijekovi proizvode u živoj stanici i imaju složenu strukturu.

Što su bioslični lijekovi?

Bioslični lijekovi su kopije izvornih bioloških lijekova. Na tržištu se mogu naći nakon isteka patenta izvornog biološkog lijeka. Bioslični lijekovi su složeni lijekovi visoke kakvoće za čiju proizvodnju su potrebna ekspertna znanja i vrhunska tehnologija, uz poštivanje visokih standarda dobre proizvođačke prakse.

U čemu je razlika?

Bioslični lijekovi nisu identični, nego visoko slični referentnom lijeku. S obzirom da se proizvode u živoj stanici te da biologija ne poznaje koncept identičnosti, niti jedan lijek proizveden biotehnološkim postupkom ne može biti identičan referentnom lijeku. Zbog prirode bioloških sustava ni različite serije istog lijeka jednog proizvođača ne mogu biti identične. Bez obzira na razlike, odobreni bioslični lijekovi imaju isti profil učinkovitosti i sigurnosti kao i referentni lijek. Proizvođači su dužni dokazati da male varijabilnosti koje postoje između biosličnog i referentnog lijeka ne utječu na kvalitetu, učinkovitost i sigurnost primjene lijeka.

Što je referentni lijek?

Referetni lijek je izvorni lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet. Nakon isteka razdoblja patentne zaštite, dozvoljena je proizvodnja kopija izvornog lijeka. Biosličan i referentni lijek uspoređuju se detaljnim ispitivanjima na svim razinama, uključujući usporedbu fizikalno-kemijskih karakteristika, bioloških karakteristika, učinkovitosti i sigurnosti.

Tko odobrava stavljanje u promet biosličnih lijekova?

U Europskoj uniji biološke i bioslične lijekove registrira isključivo Europska agencija za lijekove (EMA). Prvi biosličan lijek registriran je 2006. EMA je postavila visoke kriterije registracije biosličnih lijekova. Osim dokumentacije kojom se dokazuje kvaliteta lijeka, proizvođač je obavezan priložiti rezultate kliničkih ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti primjene lijeka, odnosno dokazati usporedivost s referentnim lijekom na svim razinama. Nakon stavljanja lijeka u promet, proizvođači su obavezni pratiti sigurnost primjene lijeka lijeka nakon stavljanja u promet. Europska agencija za lijekove (EMA) posebno nadzire sve nove biološke lijekove, uključujući i nove bioslične lijekove. Time se unaprijeđuje sigurnost pacijenata i omogućuje brzo otkrivanje sigurnosnih signala.

Na temelju kojih podataka je odobren biosličan infliksimab?

Biosličan infliskimab odobren je na temelju opsežne usporedbe strukture, funkcije i biološke aktivnosti u odnosu na referentni lijek. Uz to, provedena su klinička ispitivanja na više od 800 ispitanika kojima je ispitana usporedba sigurnosti i djelotvornosti biosličnog i referentnog lijeka.

Klinička ispitivanja provedena su na pacijentima s reumatoidnim artritisom i ankilozantnim spondilitisom. S obzirom da su rezultati ispitivanja pokazali da biosličan infliksimab ima ekvivalentan terapijski učinak i sigurnost u ovim indikacijama te da infliksimab ima jednak mehanizam djelovanja u upalnim bolestima crijeva i upalnim reumatskim bolestima, Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenila je da se podaci dobiveni u ispitivanjima pacijenata s upalnim reumatskim bolestima mogu primjeniti i na pacijente s upalnim bolestima crijeva. Ovaj znanstveni princip naziva se ekstrapolacija podataka. Pouzdanost principa ekstrapolacije podataka poduprta je višegodišnjim iskustvom Europske agencije za lijekove (EMA-e) u ocjeni bioloških i biosličnih lijekova.

Postoji li razlika u učinkovitosti i sigurnosti primjene biosličnog i referentnog lijeka?

Ne, biosličan lijek ne smije imati niti bolju niti lošiju učinkovitost od referentnog lijeka. Bioslični lijekovi proizvode se prema istim standardima kao i drugi biološki lijekovi. Na tržištu se mogu nalaziti samo oni lijekovi za koje je dokazano da su kvalitetom, učinkovitošću i sigurnošću ekvivalentni referentnom lijeku. Sigurnost primjene biosličnih lijekova usporediva je s referentnim lijekom. Višegodišnje iskustvo u primjeni biosličnih lijekova pokazalo je da su bioslični lijekovi terapijski ekvivalenti referentnim lijekovima.

Što trebam znati prije primjene biosličnog lijeka?

Odluku o liječenju biološkim lijekom donijet ćete u dogovoru s vašim liječnikom iskusnim u liječenju upalnih bolesti crijeva. Prije početka liječenja trebate pročitati Uputu o lijeku i upoznat se sa sigurnosnim informacijama o lijeku. U slučaju nuspojava, obratite se svom liječniku. Vaše tegobe možete prijaviti i izravno Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) putem on-line aplikacije za prijavu nuspojava ili putem Obrasca za prijavu nuspojave. Ova pravila odnose se na sve lijekove.

Može li se već započeta terapija biosličnim lijekom zamijeniti referentnim lijekom i obrnuto?

Biosličan lijek i izvorni biološki lijek imaju jednak klinički učinak, ali se na njih NE primijenjuje klasična generička supstitucija. To znači da je zamjena terapije dozvoljena samo uz odobrenje liječnika specijalista za upalne bolesti crijeva koji prati pacijenta. Nema AUTOMATSKE zamjene. Zamjena terapije je moguća samo uz klinički nadzor pacijenta. Isti princip potrebno je strogo poštivati i u slučaju kada pacijent započne liječenje biosličnim lijekom, a naknadno prelazi na liječenje referentnim lijekom.

Zašto se proizvode bioslični lijekovi?

Biološki lijekovi donijeli su značajan napredak u liječenju upalnih bolesti crijeva. Međutim, njihova primjena generira visoke troškove liječenja što značajno ograničuje dostupnost skupe biološke terapije. Primjenom biosličnog infliksimaba, omogućit će se bolja dostupnost skupe biološke terapije pacijentima kojima je ona uistinu potrebna, uz jednaku kvalitetu i niže troškove liječenja.

Biosličan infliksimab odobren je za iste indikacije kao i izvorni infliksimab, uključujući liječenje pacijenata s Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom. Primjenjuje se na jednak način i u istoj dozi kao i referentni lijek.

Europska komisija (EC) također intenzivno radi na unapređenju razumijevanja biosličnih lijekova te je izdala on-line brošuru na engleskom jeziku ˝What do you need to know about biosimilar medicinal products?˝namijenjenu liječnicima, pacijentima i osiguravajućim društvima. Dodatne informacije o mogu se pronaći u on-line brošuri International Alliance Representing Patients’ Organizations (IAPO) ˝Biologics and Biosimilar Medicines˝.

Informacije iz ovog članka mogu vam biti korisne i edukativne, ali nisu zamjena za savjet liječnika, stoga razgovarajte sa svojim liječnikom iskusnim u liječenju upalnih bolesti crijeva o načinu liječenja koji je najbolji za vas.

Literatura:

1. Danese F, Gomollon F. ECCO position statement: The use of biosimilar medicines in the treatment of inflammatory bowel disease (IBD). J Crohn’s Colitis 2013;7:586-9.
2. http://dx.doi.org/10.1016/j.crohns.2013.03.011. Pristupljeno 13. listopada 2014.
3. Kurki P, Bielsky MC. ECCO position challenged by European drug regulators. J Crohn’s Colitis. 2014; 8:258.
4. Stav o primjeni biološki sličnih lijekova (biosimilara) u liječenju upalnih bolesti crijeva, Hrvatsko gastroenterološko društvo, Sekcija za upalne bolesti crijeva, 2013.
5. Weise M., Bielsky MC, De Smet K i sur. Biosimilars: What clinicians should know. Blood. 2012; 120: 5111-7. http://bloodjournal.hematologylibrary.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=23093622. Pristupljeno 13. listopada 2014.
6. Ebbers HC. Biosimilars: In support of extrapolation of indiactions. J Crohn’s Colitis 2014;8(5):431-5.
7. European Medicines Agency. Assessment Report on Inflectra. Committee for Medicinal Products for Human Use. http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Public_assessment_report/human/002778/WC500151490.pdf. Pristupljeno 13. listopada 2014. European Commission. Consensus Information Paper 2013. What do you need to know about biosimilar medicinal products?http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/healthcare/files/docs/biosimilars_report_en.pdf. Pristupljeno 13. listopada 2014.
8. European Generics Association (EGA) Biosimilars Handbook. www.egagenerics.com/index.php/publications/ 34-ega-biosimilars-handbook and FAQs on biosimilar medicines: www.egagenerics.com/index.php/biosimilar- medicines/faq-on-biosimilars. Pristupljeno 13. listopada 2014.
9. Haustein R., de Millas C, Höer A i sur.. Saving money in the European healthcare systems with biosimilars. Generics and Biosimilars Initiative Journal. 2012; 1(3-4): 120-6. http://www.gabionline.net/Biosimilars/Research/Saving-money-in-the-European-healthcare-system-with-biosimilars/(highlight)/Saving%20money%20in%20the%20European%20healthcare%20systems%20with%20biosimilars. Pristupljeno 13. listopada 2014.
10. List of medicines under additional monitoring (updated 30.09.2014), http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Other/2013/04/WC500142453.pdf. Pristupljeno 13. listopada 2014.